Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Mijo Miholek, po zanimanju stolar, bio je jedan od uglednijih đurđevečkih obrtnika. Rođen je u Đurđevcu 10. ožujka 1874. godine od oca Stjepana i majke Magdalene rođene Majstorović. Bio je aktivan član Prve obrtničke zadruge u Đurđevcu i njezin posljednji...
Radovan Šignjar, liječnik kirurg, rodio se u Virju 2. veljače 1937. godine, a nakon svršene medicine u Zagrebu (1963.) specijalizirao je kirurgiju (1970.), te je radio kao traumatolog u tadašnjoj Vojnoj bolnici (Dubrava) u Zagrebu. Tijekom osamostaljenja Hrvatske aktivno je...
U povijesti grada Karlovca značaj trag ostavio je spisatelj i liječnik Juraj (Đuro) Nabijač. Malo je poznato da je Nabijač rođen u Virju u časničkoj obitelji iz koje je potekao poštanski upravitelj Bartol Nabijač i nekoliko krajiških časnika. Juraj ili...
Jakov Petek rođen je u Virju 13. srpnja 1813. godine kao sin Stjepana Peteka i Elizabete Petek rođene Hirjan. Isprva je bio kapelan u Novoj Gradiški (1841. – 1850.), a potom župnik u Kapeli, te u Bjelovaru od 20. siječnja...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Svećenik Matija ili Mato Aušperger rođen je u Virju 12. veljače 1784. godine u mnogobrojnoj obitelji Josipa i Marije Aušperger rođ. Horduk kao peto od njihovih desetero djece. U povijesnim izvorima njegovo je prezime zabilježeno u obliku Asperger. Tako je...
