Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Nemili događaj koji je obilježio hrvatsku povijest 19. stoljeća dogodio se u Zagrebu 29. srpnja 1845. godine kada je na trgu svetog Marka u političkom sukobu stradalo nekoliko desetaka osoba. Riječ je o sukobu koji je izbio između pristaša dvije...
Među poznatije đurđevečke učitelje spada Franjo (Fran) Španić koji je rođen u Kloštar Ivaniću 29. rujna 1856. godine. Otac mu je bio carski i kraljevski poručnik Mato Španić, a majka Marija Španić rođ. Globočan, a krstio ga je, i ujedno...
Nakon prve filmske projekcije u Zagrebu 1896., film je podravskoj publici stigao 1927. godine zaslugom ludbreškoga hotelijera i vlasnika kina Viktora Fizira. Fizir je s opremom stigao u Virje malim fijakerom te vlasniku gostionice Stjepanu Grkcu ponudio prikazivanje filma. Nakon...
Među zaslužnim đurđevečkim učiteljima je Ivan Topolčić Ivan koji je rođen u Đurđevcu 20. prosinca 1841. godine u graničarskoj obitelji. Godine 1860. oženio se Ernestinom Baruškin i u tome su braku rođena dva sina i tri kćeri: Franjo, Regina Dragutin,...
U Virju je tijekom 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća osim dva groblja za ukop pokojnika korištena kripta koja se nalazila ispod svetišta župne crkve svetog biskupa Martina u središtu naselja. Podaci o ukopima u kripti virovske župne crkve...
Seljački pokret koji su predvodili braća Antun i Stjepan Radić imao je mnogo pristaša u Podravini gdje su početkom 1905. godine osnovane i prve lokalne organizacije Hrvatske pučke seljačke stranke. Prva takva organizacija osnovana je 29. siječnja 1905. godine na...
