Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od mnogih Đurđevčana koji su u 19. stoljeću kao učitelji službovali u različitim mjestima u Podravini bio je i učitelj Mato Bemšić. Mato Bemšić rođen je u Đurđevcu 8. veljače 1826. godine u obiteljskoj zadruzi u kojoj su mu...
Kao i većina lokalnih radio-stanica, i radio-stanica Virje niknula je iz razglasne stanice, odnosno zvučnika postavljenih na ulicama iz kojih se mogla čuti glazba, oglasi, razne informacije, novosti i zakonske odredbe. Razglasna stanica u Virju proradila je 28. travnja 1951....
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Ivan Pintar rođen je u Virju 12. lipnja 1822. godine. Otac Josip bio je bačvar, porijeklom iz Sudeta u Češkoj. Prezivao se Pahek, no ljudi su ga u Virju zvali Pintar (njem. Binder = bačvar), pa je zbog toga promijenio...
Ivan Kuštrak rođen je u Miholjancu nedaleko od Virja 20. lipnja 1929. godine. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Križevcima (1948.), diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1954.), a doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu (1982.). Stručno se usavršavao...
Jedan nadgrobni spomenik na groblju svetog apostola Jakoba u Virju plijeni pažnju ne toliko svojim izgledom, koliko zanimljivim podacima o osobi nad čijim se grobom nalazi. Riječ je o nadgrobnom spomeniku mlade žene iz Virja Regine Šetušić koja je bila...
