Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Međunarodni jezik esperanto ostavio je dubok trag u Đurđevcu, no manje je poznato da je on bio prisutan i u susjednom Virju. Esperanto u Virju između dva svjetska rata donesli su mladi Virovci koji su pohađali gimnaziju u Koprivnici. Prvi...
Juraj (Đuro) Magjerec rođen je u Molvama 27. prosinca 1885. godine u obitelji Martina i Barbare Magjerec rođ. Brezovec. Pučku školu polazio je u Molvama iako je obitelj 1893. godine preselila u Repaš. Pokazavši želju za svećeničko zvanje nastavio je...
Đurđevečki pjesnik, istraživač zavičajne povijesti, zaljubljenik u baštinu i starine, kulturni radnik i urednik „Podravskih širina“ Vladimir Miholek rođen je u Đurđevcu 9. studenoga 1962. godine kao sin Ivana Miholeka i Marije rođ. Kožar. U rodnom gradu se školovao, zasnovao svoju...
Eduard (Edo) Kreszinger rođen je u Đurđevcu 7. ožujka 1920. godine kao sin Matije Josipa i Marije Kreszinger rođ. Virgei. Potječe iz poznate i ugledne đurđevečke obrtničke obitelji. U ranome djetinjstvu počeo se baviti sviranjem i sportom. Kako je u...
Iz nekad brojne i ugledne đurđevečke obitelji Kenđelić potječe i Vlasta Kenđelić udana Tavčar, agronomka genetičarka. Rodila se u Đurđevcu 25. lipnja 1921. godine. U Zagrebu je završila gimnaziju 1940. godine, te započela studij agronomije Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Nakon prekida diplomirala...
Među različitim obrtničkim zanimanjima koja su u prošlosti bila prisutna u svakom većem podravskom naselju bili su i staklari, dakle oni koji se bavili proizvodnjom i obradom stakla za potrebe pojedinih naselja. U odnosu na druge obrtnike u naselju kao...
