Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Prof. dr. sc. Ivan Kranjčev, zaslužni Đurđevčan koji je svojim životom i radom obilježio jedan dio đurđevečke povijesti 20. stoljeća rođen je u Đurđevcu 1. ožujka 1900. godine. Svojim svestranim obrazovanjem, prosvjetnim i javnim radom, ali i životnim stavovima...
Ivan Stanišić Hans rođen je u Đurđevcu 21. lipnja 1936. godine a živi u Koprivnici. Svršio je Višu pedagošku školu (likovni smjer) a nakon kraćeg rada u školi prešao je u poduzeće Podravka, gdje je djelovao kao grafički dizajner ambalaže...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...
Stjepan Debeljak rođen je 20. prosinca / 19. kolovoza 1908. u Ferdinandovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a strojobravarski zanat u Ferdinandovcu i Kalinovcu. Dvije godine radio je povremeno, a u listopadu 1927. godine zaposlio se u ložionici...
Josip Fijucek rođen je u Đurđevcu 18. prosinca 1950. godine od oca Valent Fijuceka i majke Marije Fijucek rođene Fusić. U Zagrebu je izučio posao VKV montera centralnog grijanja. U struci je radio do 1984. a potom u poduzeću Velebit...
Lavoslav (Leopold) pl. Došen Bilajgradski potječe iz krajiške časničke obitelji. Sin je pukovnika Petra Došena, zapovjednika Petrinjske pukovnije, a stric Antun Došen dogurao je do feldmaršala austrijske vojske. Rođen je u Gospiću 25. ožujka 1818. godine. Završio je vojnu austrijsku...
