Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Krajiška naselja kakvo je bilo Virje u prošlosti su imala veliku privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Jedan od takvih obrtnika koji je s područja čeških zemalja (Bohemia) u drugoj polovini XVIII. stoljeća doselio u Virje bio je krojač (lat. sartor)...
Među redovnicima pavlinima koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je i Andrija Martin Šestak. Rođen je u Virju u studenom 1744. godine kao Andrija Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina mlađi brat Marko...
Jedan od gotovo zaboravljenih svećenika koji potječu iz Đurđevcu je Josip Ormuž. Rođen je na Sušaku u Rijeci 1. siječnja 1912. kao sin Andrije Ormuža (1875. – 1952.) i Marije Ormuž rođene Židovec (1887. – 1951.). Imao je stariju sestru...
Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat rođen je 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici u uglednoj koprivničkoj obitelji Andrije i Marije Horvat. Pučku školu je polazio u Koprivnici, a učitelj mu je bio Đuro Ester čije ime danas nosi jedna koprivnička...
“U mom opusu još nije naslikana najbolja slika. O njoj stalno mislim. Radim za dušu, da ostavim nešto obitelji, narodu, potomcima. Da se zna gdje sam bio, zašto sam živio. Najveća mi je želja vrijeme: htio bih završiti sve što...
Jedna od podravskih rimokatoličkih župa koja je osnovana u XX. stoljeću je ona sa središtem u naselju Budrovec nedaleko Đurđevca. Župa u Budrovcu osnovana je 27. ožujka 1946. godine, a 7. travnja iste godine otvorena je i blagoslovljena župna crkva...
