Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Lujo (Ludvig) Harazim mlađi sin je dr. Luje Harazima, liječnika u Đurđevcu početkom 20. stoljeća. Rođen je vjerojatno u Austriji 9. svibnja 1883. godine, godinu prije nego je otac promoviran u liječnika u Grazu. Tamo je polazio vjerojatno tehničku školu...
Među značajnije đurđevečke učitelje svakako pripada i Josip Maletić, rođen 25. rujna 1844. godine od oca Blaža Maletića i majke Brigite Kisela. Josip je imao dva brata, Đuru (rođ. 1848.), također učitelja, i Ivana, svećenika i župnika u Sv. Ivanu...
Vaclav Aubrecht (5. V. 1869.) i Katarina Cihlarova (23. XI. 1874.) doselili su se iz Češke u potrazi za poslom. Vaclav je u Đurđevcu radio kao kobasičar (1895. – 1898.), a nakon toga vratio se u domovinu. U Đurđevcu mu...
Krajem travnja i početkom svibnja 1847. godine zagrebački biskup i banski namjesnik Juraj Haulik de Várallya (1788. – 1869.) bio je u pastirskom pohodu rimokatoličkim župama u Podravini. Prigodom pohoda u više od deset župa u ovome dijelu Podravine podijelio...
Jedini svećenik rođen u selu Mičetincu koje je filijala Župe svetog mučenika Jurja sa središtem u Đurđevcu je pater Ignac Čižmešija. Ujedno je jedan od dvojice svećenika rođenih u ovoj župi koji pripada Družbi Isusovoj (lat. Societas Jesu). Otac Ignac...
Ivan Šabarić rođen je u Đurđevcu 3. svibnja 1895. godine od oca Petra Šabarića i majke Rozalije Šabarić rođ. Batak koja je umrla samo nekoliko mjeseci nakon Ivanova rođenja. Šabarić je za svećenika zaređen na Petrovo 1921. godine. Kao kapelan...
