Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od krajiških zapovjednika posebno vezanih za Đurđevec bio je Vid Halek koji je umro 15. travnja 1589. godine u Varaždinu. Rođen je oko 1527. godine, a 1560-ih godina spominje ga se u službi vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine...
Josip Pleadin rođen je 3. rujna 1958. godine u Đurđevcu te je upravo zahvaljujući njemu Đurđevec vrlo dobro poznat svim hrvatskim i brojnim inozemnim esperantistima. Naime, Pleadin se od 1977. godine aktivno bavi esperantom, a iz njegovog su izdavačkog poduzeća...
Poznati đurđevečki učitelj i kulturni djelatnik Antun Peroković rođen je u Đurđevcu 22. svibnja 1931. godine u obitelji Ivana i Marije Peroković rođ. Topolčić. Obrazovao se u rodnom Đurđevcu i na Višoj pedagoškoj školi. Po zanimanju bio je nastavnik likovnog...
Svećenik Petar Petric rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1846. godine u obitelji Stjepana i Dore Petric rođ. Grašovec. Majka Dora umrla 1849. godine, a otac Stjepan 1852. godine te je o Petru kao siročetu bez roditelja brinuo stric Bolto,...
Bolto Jendrašic rodio se u Đurđevcu 30. prosinca 1897. godine od Mirka Jendrašica i Marije rođene Štefanov. Otac mu je stradao na talijanskoj fronti u Prvome svjetskom ratu. Bolto je oženio Katica Đurišević (1920. – 1946.) s kojom je imao...
Redovnik pavlin Edmund Schneller rođen je u Đurđevcu 23. lipnja 1752. godine kao Franjo Schneller u obitelji leitnanta Franje i Doroteje Schneller rođ. Huebnerhoffer. Osim sina Franje imali su i kćer Gabrijelu koja je rođena 28. ožujka 1754. godine. Pošto...
