Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dragutin (Karlo) Ivković rodio se u Pitomači 27. listopada 1907. godine od oca Jakoba i majke Karoline rođene Mihalic. Ivković izučio je medičarski obrt kod Đure Dolenčića u Đurđevcu. Športskoj javnosti poznat je kao vrsni biciklist koji spada među velikane...
Prezime Dolenčić ukazuje na to da su njegovi imatelji porijeklom iz Dolenjske u Sloveniji. Dolenčiće u Đurđevcu danas znamo kao licitare, premda su krajem 18. stoljeća došli u Đurđevec kao lončari. Stjepan Dolenčić rođen je u Đurđevcu 20. kolovoza 1861....
Rikardo Filipašić rođen je u Varaždinu 30. ožujka 1849. godine od oca krojača Alojza Filipašića i majke Alojzije rođene Švelec. Gimnaziju polazio je u Varaždinu (1859. – 1865.) a teologiju studirao je u Zagrebu. Za svećenika zaređen je 1871. godine....
Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od angažmana u različitim službama u Vojnoj...
Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...
Duh ilirizma u Podravinu donio je Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, pjesnik i domoljub. Umirovljen zbog bolesti, živio je u Virju, gdje ga je udahnuo. Godine 1850. osnovao je glumišno društvo, odnosno Narodno-dobrovoljno kazalište. Bilo kakva kulturna aktivnost, a pogotovo takva...
