Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U 17. i 18. stoljeću u Đurđevcu je obitavala obitelj Hasnić o kojoj danas svjedoče samo poneki zapisi u povijesnim izvorima. Malo je poznato da je iz te obitelji potekao jedan svećenik koji je veći dio života proveo u rodnom...
Jedan od znamenitih Virovaca iz novijeg doba svakako je Martin Matišin. Bio je jedan od osnivača Zavičajnog muzeja u Virju i jedan od pokretača izdavačkog projekta koji traje i danas – zbornik „Virje na razmeđu stoljeća“ te autor nekoliko djela...
Iz Župe svetog Franje Ksaverskog u Kozarevcu potekao je jedan jedini svećenik. Bio je to Stjepan Santo koji je rođen u Kozarevcu 17. siječnja 1910. godine. U Zagrebu ja završio Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju (1922. – 1930.), a teologiju u Đakovu...
Fran Barac, svećenik, teolog, pedagog i političar, rođen je u Šemovcima 26. kolovoza 1872. godine. Otac Tomo vodio je u Šemovcima trgovinu i gostionicu. Nakon završene pučke škole u Šemovcima i Virju, školovao se u gimnaziji u Požegi i Zagrebu,...
Ima puno primjera koji potvrđuju da je Vojna krajina iznjedrila brojne obitelji koje su dale nekoliko naraštaja krajiških vojnih časnika i svećenika. No, evo primjera i o đurđevečkoj učiteljskoj obitelji Vrbančić. Matej Vrbančić rođen je 16. veljače 1839. godine od...
Jedan od prvih župnika u Đurđevcu o kojem imamo dovoljno biografskih podataka je Lovro Ivan Wolf. On je upravljao župom u Đurđevcu na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Iz zapisnika kanonskih vizitacija doznajemo kako mu je bilo u Đurđevcu...
