Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Krajiška naselja kakvo je bilo Virje u prošlosti su imala veliku privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Jedan od takvih obrtnika koji je s područja čeških zemalja (Bohemia) u drugoj polovini XVIII. stoljeća doselio u Virje bio je krojač (lat. sartor)...
Svećenik Martin Peroković rođen je u Đurđevcu 30. svibnja 1844. godine kao prvorođeni sin Martina Perokovića i Katarine Peroković rođ. Lacković. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Đurđevcu, a studij je završio u Zagrebu te je 1870. godine zaređen za...
Nogometni trener Petar Šegrt, mnogo poznatiji u svijetu nego u domovini, rođen je u Đurđevcu 8. svibnja 1966. godine. Drugo je od četvero djece Ignaca i Katarine Šegrt rođ. Kovačić. S obzirom na to da je obitelj bila otišla na...
Jedan od šumara koji je ostavio traga u Đurđevcu je i Ante Tomljenović. Rođen je od oca Grge i majke Agneze 22. ožujka 1932. godine u Kraljevici u obitelji koja je dosad dala nekoliko uglednih šumara. Otac se kao službenik...
Obitelj Mihinić stara je đurđevečka obitelj koja se razgranala tijekom XVIII. stoljeća. Dorini (to je nadimak obitelji Mihinić) su bili agrarna obitelj, ali se jedna grana obitelji generacijama bavila obrtništvom (pogotovo ugostiteljstvom) i na taj način doživjela određenu ekonomsku samostalnost...
Među mnogobrojnim svećenicima koji su u 19. stoljeću rođeni u Đurđevcu je i Martin Kožar. Za razliku od većine svećenika poteklih iz Đurđevca pokopan je na gradskome groblju u Đurđevcu u obiteljskom grobu uz svoje roditelje. Taj je grob danas...
