Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Šumar Ivan Milković

Milković je po svemu sudeći porijeklom iz Like. Rođen je 13. srpnja 1876. godine. Za šumara izučio je na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (1899.). Kao šumarski tehničar imenovan je šumarskim vježbenikom kod Otočke imovne općine u Perušiću (1901.). Od 1902....

Obrtnik i vijećnik Stjepan Kolar (1871.-1918.) iz Đurđevca

Nakon ukidanja Vojne krajine u uspostave civilne (građanske) uprave u Podravini su se ljudi počeli baviti politikom, odnosno javnim poslovima. U tome su prednjačili intelektualci kao što su bili liječnici, svećenici, vojni časnici, ljekarnici, ali i napredni obrtnici. Jedan od...

Učitelj Andrija Jendrašinčec iz Svete Jane (1877. – 1924. )

Jendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a...

Svećenik Matija Ivan Saraga (oko 1720.-1795.)

Punih pola stoljeća, točnije od 1745. do 1795. godine, župnik u Kloštru Podravskom bio je svećenik Matija Ivan Saraga. Prema tadašnjim običajima, postavljen je dekretom Ratnog vijeća i vladarice Marije Terezije, uz privolu zagrebačkog biskupa. U Kloštar Podravski došao je...

Etnografska zbirka Josipa Cugovčana u Podravskim Sesvetama

Među najgorljivijim zaljubljenicima u povijest svojeg zavičaja je Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. Osim kao uspješan pisac i slikar, odličan poznavatelj i marljivi čuvar narodnih običaja te ljubitelj tradicije, Cugovčan se dokazao i kao čuvar materijalne baštine. Naime, na svojem...

Mladomisnik Ivan Robotić (1908. – 1931.)

  Svećenik Ivan Robotić rođen je u Đurđevcu 23. siječnja 1908. godine kao prvo dijete u obitelji  Josipa Robotića (1883.-1952.) i Katarine Robotić rođ. Markuš (1889.-1944). Za svećenika je zaređen u ljeto 1931. godine, a u rodnom je Đurđevcu slavio...

Etnografija i baština
Podravske širine