Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Prerana smrt, odnosno kratak život, nikako ne smiju biti razloga zaborava bilo koje osobe, pa tako niti svećenika Stjepana Biškupa koji je umro kao župnik u Ždali 23. veljače 1976. godine. Njegova prerana smrt iskreno je rastužila vjernike i svećenike...
Budući da su časne sestre milosrdnice djelovale u Đurđevcu kao učiteljice, ne čudi što se zaredio velik broj podravskih djevojaka, koje su osim svoga poziva bile i vrsne glazbenice, slikarice i znanstvenice. Jedna je od njih i Tarzicija (Marija) Fosić,...
Podravskoj je javnosti malo poznato da je jedan Đurđevčan bio član Hrvatskoga državnog Sabora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Kandidati za Sabor Nezavisne Države Hrvatske nisu birani već su određeni prema pozivu. Tako su u Sabor ušli zastupnici izabrani u...
Redovnik pavlin Edmund Schneller rođen je u Đurđevcu 23. lipnja 1752. godine kao Franjo Schneller u obitelji leitnanta Franje i Doroteje Schneller rođ. Huebnerhoffer. Osim sina Franje imali su i kćer Gabrijelu koja je rođena 28. ožujka 1754. godine. Pošto...
Među najzaslužnije đurđevečke župnike uvrštavamo svećenika Franju Milinkovića koji je rođen 15. ožujka 1789. godine. Svećenikom je postao 1813. godine, a mladu je misu slavio u Rači gdje je službovao kao kapelan. Godine 1821. imenovan je župnikom u Đurđevcu. Ondje...
Martina Berta rođen je 9. studenoga 1922. godine u Virju. Nakon osnovne škole izučio je trgovačko-ugostiteljski zanat u Kostajnici. Poslije Drugoga svjetskog rata završio je nižu gimnaziju i Visoku upravnu školu u Zagrebu. Krajem 1940. vratio se u Virje i...
