Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Đurđevec je u prošlim stoljećima imo privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Među obrtnicima koji su doselili u Đurđevec u drugoj polovini XIX. stoljeća bio je i Janko Drakšić. On je bio klobučarski majstor rođen u Vijencu, župa Cerovec u Sloveniji....
Milković je po svemu sudeći porijeklom iz Like. Rođen je 13. srpnja 1876. godine. Za šumara izučio je na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (1899.). Kao šumarski tehničar imenovan je šumarskim vježbenikom kod Otočke imovne općine u Perušiću (1901.). Od 1902....
Ugledna novinarka i kazališna kritičarka Marija Grgičević rođena je Virju. od oca Andrije Grgičevića, poštanskog činovnika, i majke Terezije Grgičević rođ. Kumarić. U Virju je rođen i njezin brat šumar Dušan Grgičević (1933.). Rođena je 1. studenoga 1929. godine. Maturirala...
Jedan od poznatijih časnika rodom iz Virja je general Mijo Lukić. Rođen je u Virju 24. rujna 1886. godine kao prvo od šestero djece Lovre i Regine Lukić rođ. Ljubić u staroj virovskoj graničarskoj obitelji. Školovao se u rodnom Virju,...
Šabarić rođen je 1954. godine u Hampovici. Sad je „Peščan“, „s Peskov“. Slikarstvom se ozbiljnije počinje baviti još u gimnazijskom danima, a prve poduke prima od pokojnog Josipa Turkovića. Svoje slike izlaže od 1971. godine. Sudionik je i voditelj brojnih...
Glavne hrvatske znanstvene, kulturne, obrazovne i gospodarske institucije razvile su se tijekom XIX. stoljeća pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda, razvoja građanstva i modernizacije. Zahvaljujući novinama pismeni je svijet u to vrijeme mogao biti informiran o promjenama u hrvatskim zemljama, a...
