Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Osim Ivana Baltića iz Budrovca, još je jedan podravski pilot letio u hrvatskom ratnom zrakoplovstvu tijekom Drugoga svjetskog rata. Jakob Petrović rođen je u Mičetincu 1. svibnja 1921. godine, a nakon svršetka građanske škole u Đurđevcu izučio je za strojobravara...
U Kalinovcu je 3. siječnja 1887. godine umro župnik Mirko Krsnik. Bio je to posebno tužan događaj za Kalinovčane jer je to bio njihov prvi župnik i jer je umro iznenada ne navršivši još niti 40 godina života. Mirko Krsnik rođen...
Prvi predsjednik Gradskog vijeća grada Đurđevca bio je Željko Šikulec koji je ostavio značajan trag u društvenom, kulturnom i političkom životu sredine u kojoj je živio i radio. Željko Šikulec rođen je u 19. listopada 1952. godine u Medvedički (Novo...
Najveći majstor kazališne scenografije Drago Turina rođen je u Virju 6. svibnja 1943. godine. Studirao je u Zagrebu, a kazališnom scenografijom počeo se baviti 1965. godine u studentskim kazalištima. Najviše je radio na dramskim predstavama, ali i u operi, mjuziklu...
Jedna od podravskih rimokatoličkih župa koja je osnovana u XX. stoljeću je ona sa središtem u naselju Budrovec nedaleko Đurđevca. Župa u Budrovcu osnovana je 27. ožujka 1946. godine, a 7. travnja iste godine otvorena je i blagoslovljena župna crkva...
Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...
