Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Brojni silni požari u Virju, kojih smo se već dotakli, jednostavno su primorali Virovce na osnivanje vatrogasnoga društva. Nemjerljive štete, pa i izgubljeni ljudski životi natjerali su ih na kupnju štrcaljke još sredinom 19. stoljeća. Njome su s gasiteljima susjednih...
Među Đurđevčanima koji su svoju znanstvenu karijeru ostvarili izvan rodnog grada je liječnik prof. dr. Luka Kovačić. Rođen je u Đurđevcu 13. listopada 1940. godine kao prvi sin Đurđevčana Tome Kovačića i Terezije Kovačić rođ. Fusić. Doktorom medicine postao je...
Šok i nevjerica zavladali su podravskim mjestom Kalinovcem na početku siječnja 1976. godine kada je iznenada umro mladi župnik Stjepan Šustić. U Kalinovcu nije bio niti mjesec dana jer je župu preuzeo sredinom studenoga 1975. godine od dotadašnjeg župnika Oskara...
Relativno kratak životni vijek karakterističan je za XIX. stoljeće, kao i za ranija razdoblja. Bila je to posljedica teškog načina života i svakodnevnih fizičkih napora, slabe prehrane i različitih bolesti. Zanimljivo je da se ovo odnosi na sve društvene slojeve....
Biciklizam ima bogatu tradiciju u Podravini a ponajbolji hrvatski biciklisti upravo su bili Podravci (Drago Ivković, Ivan Levačić, Stjepan Ljubić). najmlađi je od njih Ivan Bobovčan. Valja se podsjetiti na njegovu bogatu športsku karijeru. Kao osamnaestogodišnjak već je vozio za...
Čovjek koji je obilježio glazbeni život i bio glavni promicatelj glazbene kulture novijeg doba u Đurđevcu svakako je Ivan Hanžek. Rođen je 23. svibnja 1942. godine u Koprivničkim Bregima od oca Stjepana Hanžeka i Marije Hanžek rođene Krstitović. Od malih...
