Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Velika je razlika u uvjetima umjetničkog rada između slikara i kipara u drvu, a još veća i čudnija kada kipari žena. Dok slikar nježno nanosi boju, i igra se njome, Ljubičine su ruke pune žuljeva od sjekire, bata, dlijeta i...
Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....
Redovnik pavlin Hadrijan Lakupić rođen je u Đurđevcu vjerojatno 1719. godine. Hadrijan mu je zasigurno redovničko ime, ali nije poznato koje mu je bilo krsno ime. Redovničke zavjete položio je 11. listopada 1739. kada je imao 20 godina. Kao redovnik...
Časna sestra Agnezija rođena je u Ferdinandovcu 12. lipnja 1915. godine kao Marija Pantelić. Poznata je kao vrsna filologinja i paleoslavistica. Njezino je djelovanje današnjoj široj javnosti potpuno nepoznato zahvaljujući njezinoj samozatajnosti, a ponajviše ignorantskom odnosu komunističkih vlasti prema katoličkim...
Još pred koju godinu viđali smo ga kao umirovljenika sa štakom kako marljivo prikuplja informacije za članke koje smo čitali u Glasu Podravine, ali i slušali na Radio-Đurđevcu dok nas je iscrpno izvještavao o problematici umirovljenika. Zdravko je bio svestran....
Dr. Milan Kovačević, liječnik, književnik i novinar, rodio se 16. travnja 1869. godine u Karlovcu. Otac je po vjeri bio pravoslavac, a on katolik, kao i majka mu. Smatrao se Hrvatom. Gimnaziju je svršio u Karlovcu (1889.) a medicinu diplomirao...
