Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od 13. stoljeća. Nosili su predikat de Gorbonok (prema nazivu nekadašnjeg naselja između današnjih Kloštra Podravskog i Podravskih Sesveta koje se zvalo...
Najistaknutiji član Hrvatske seljačke stranke u Molvama između dva svjetska rata bio je seljak Franjo Novaković. Novaković rođen je 2. prosinca 1892. godine od Mate Novakovića i Mare Novaković rođene Posavec. Od svoje rane mladosti budno je pratio rad HSS-a,...
Petar Lovašen rođen je u Đurđevcu 25. svibnja 1937. godine od oca Franje i majke Marije rođene Zobunđija. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a daljnje školovanje nastavio je u Zagrebu gdje je završio Bogoslovni fakultet. Zaređen je 1. srpnja...
Među pojedincima koji su svojim životom i djelovanjem povezivali dva susjedna podravska naselja Đurđevec i Virje je pisar Jakob Matoničkin. On je rođen u Virju 1. svibnja 1880. godine od roditelja Martina i Mare Matoničkin rođ. Gal. Otac Martin bio...
Ferdinančani brižno čuvaju uspomenu na svećenika Ivana Južaka kojega smatraju najzaslužnijim za preseljenje žitelja Broda u novoosnovano naselje Ferdinandovec 1844. godine. Podsjetimo da u prvoj polovini 18. stoljeća naselje Brod nije imalo svojeg svećenika već su sakramente dolazili dijeliti svećenici...
Dobrostal je rođen 1885. godine u Ferdinandovcu. Bio je slijep, da li od rođenja ili je oslijepio kasnije, nije poznato. Koliko god nije vidio toliko ga je Bog nadario kao dobrog učenika, pa je kao dječak poslan na školovanje u...
