Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među značajnije đurđevečke učitelje svakako pripada i Josip Maletić, rođen 25. rujna 1844. godine od oca Blaža Maletića i majke Brigite Kisela. Josip je imao dva brata, Đuru (rođ. 1848.), također učitelja, i Ivana, svećenika i župnika u Sv. Ivanu...
Đurđevčan Andrija Turković rođen je u Đurđevcu 26. studenoga 1928. godine. Rođen je u obitelji Ivana Turkovića (1904.-1958.) i Marije rođ. Lovašen (1908.-1986.) kao najstarije dijete. Braća su mu: Đuro Turković (1930.-1967.) koji je bio direktor đurđevečke osnovne škole te...
Svećenik i pisac Juraj Pušek rođen je u Kraljevom Vrhu 23. prosinca 1854. godine od oca Jurja Pušeka i Kate Pušek rođene Sedlar. Gimnaziju je polazio u Požegi i Zagrebu, a bogosloviju završio je u Zagrebu. Zaređen je 1880. godine....
Gabrijel Grahovac rođen je 31. kolovoza 1822. godine u Prugovcu gdje mu je otac Josip službovao kao natporučnik. Inače su porijeklom iz Novigrada Podravskog. Svoju vojničku službu započeo je 1838. godine, dakle kao 16-godišnjak kada je unovačen kao pukovnijski kadet...
Aleksandar (Šandor) Hirschler rođen je u Đurđevcu 29. rujna 1856. godine. Otac Ignatz (rođ. u Mađarskoj 1824.) i majka Beth Hirschler rođena Pollak (rođ. 1828.), bili su jedni od prvih židovskih obitelji doseljenih u Đurđevec. Otac se kao i većina...
Osam godina u Đurđevcu je službovao i živio učitelj Roko (Branislav) Klaić. Rođen je 23. kolovoza 1881. godine u Varošu pored Slavonskog Broda kao sin seljaka Đure Klaića i majke Kate Klaić rođene Balen. Tijekom života potpisivao se imenom Roko,...
