Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Mijo Jagatić rođen je u Đurđevcu 7. rujna 1902. godine od oca Stjepana i majke Marije rođene Ribarić. Kao i većina Podravaca i Đurđevčana, pristupio je Hrvatskoj seljačkoj stranci, te je aktivno sudjelovao u radu đurđevečkog ogranka. Krenuo je stopama...
Mnogima je u Đurđevcu još živo sjećanje na časnu sestru Benjaminu Šmuc koja je u župi sv. Jurja službovala početkom 1990-ih godina. Nažalost, u proljeće 2021. godine umrla uslijed bolesti korona-virusa u 64. godini života. Pokopana je u grobnici sestara...
Starije generacije Đurđevčana sjećaju se imena Ivan Breko Davor, jer je prije 1990-ih današnja ulica Donji Brvci nosila njegovo ime. Riječ je o stolaru rodom iz Sinja (1914.), koji je u potrazi za poslom preko Hrvatskoga radiše isprva stigao u...
U povijesti grada Karlovca značaj trag ostavio je spisatelj i liječnik Juraj (Đuro) Nabijač. Malo je poznato da je Nabijač rođen u Virju u časničkoj obitelji iz koje je potekao poštanski upravitelj Bartol Nabijač i nekoliko krajiških časnika. Juraj ili...
Osim Ivana Baltića iz Budrovca, još je jedan podravski pilot letio u hrvatskom ratnom zrakoplovstvu tijekom Drugoga svjetskog rata. Jakob Petrović rođen je u Mičetincu 1. svibnja 1921. godine, a nakon svršetka građanske škole u Đurđevcu izučio je za strojobravara...
Marija Grašovec rođena je 25. veljače 1892. godine u Đurđevcu. Kćer je Mate Grašovca i Marije Grašovec rođene Jendrašic. Nakon pučke škole ušla je u Družbu časnih sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...
