Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...
Jedna od poznatijih đurđevečkih obitelji je i obitelj Kreszinger, koja je u Đurđevcu držala gostionicu. Ljudevit (Lujo) Kreszinger rođen je u Međimurju, 16. svibnja 1863. a 1890-ih godina doselio se prvo u susjedni Kloštar, gdje je otvorio gostionicu. Godine 1896....
Dr. Bernard Horetzky vezan je uz Pitomaču, gdje je od 1. rujna 1900. do kraja 1905. godine radio kao općinski liječnik. Navodno je rođen u Malom Bukovcu kod Ludbrega 1868. godine. Prije Prvoga svjetskog rata bio je kotarski liječnik u...
Svećenik koji je gotovo čitavu svećeničku službu proveo u Podravini bio je Eduard Slavko Fišter koji je umro u Kalinovcu 19. travnja 1932. godine. Porijeklom je s Banovine gdje je rođen 5. veljače 1874. godine. Svećenikom je postao 1896. godine....
Jedan od brojnih đurđevečkih trgovaca stranog porijekla bio je i Antun Južnić. Rođen je 1864. godine u Kranjskoj, umro u Đurđevcu 9. ožujka 1937. godine. Sa suprugom Anom Južnić rođ. Mavrović (1. lipnja 1865. – 18. prosinca 1954., vjenčani 1888....
Josip Điketa rođen je u Đurđevcu 18. siječnja 1805. godine u obitelji obrtnika Martina i Katarine Điketa rođ. Bešan. Školovao se u rodnom Đurđevcu, Varaždinu, Velikoj Kaniži i Zagrebu, a za svećenika je zaređen u listopadu 1830. godine. Bio je...
