Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Trnski rodio se u Rači 1. svibnja 1819. godine, gdje je otac službovao kao učitelj nakon povratka s ratišta 1811. godine. Otac Josip, porijeklom iz Novigrada Podravskog, umro je 1830. a majka 1834. godine, pa mu je starateljem postao bjelovarski...
Mnogima je u Đurđevcu još živo sjećanje na časnu sestru Benjaminu Šmuc koja je u župi sv. Jurja službovala početkom 1990-ih godina. Nažalost, u proljeće 2021. godine umrla uslijed bolesti korona-virusa u 64. godini života. Pokopana je u grobnici sestara...
Ivan Pintar rođen je u Virju 12. lipnja 1822. godine. Otac Josip bio je bačvar, porijeklom iz Sudeta u Češkoj. Prezivao se Pahek, no ljudi su ga u Virju zvali Pintar (njem. Binder = bačvar), pa je zbog toga promijenio...
Jedan od najneobičnijih nadgrobnih spomenika na gradskome groblju u Đurđevcu nalazi se nad grobom nadlugara Stjepana Filipovića. On je rođen u Đurđevcu 20. srpnja 1825. godine u obitelji Josipa i Barbare Filipović rođ. Bazijanec. Ovoj đurđevečkoj obitelji bio je nadimak...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Među mnogobrojnim obrtničkim obiteljima koje su iz različitih habsburških zemalja doselile u podravsko naselje Virje i ondje nastavile živjeti i raditi je i obitelj Fogl. Prvi nositelj prezimena Fogl ili Fogel (što dolazi vjerojatno od njemačkog Vogel = ptica) koji...
