Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U Virju je 17. rujna 1853. godine rođen Mijo Tišljar kao sin virovskih graničara Martina Tišljara (1829.-1876.) i Ane Tišljar rođ. Pintar (1834.-1871.). Istog je dana kršten u Virju, a životni ga je put odveo daleko od rodnog kraja. Mijo...
Učitelj i filmski pedagog Mirko Lauš rođen je u Virju 17. srpnja 1926. godine. Nakon svršene građanske škole polazio je učiteljsku u Križevcima, a završio u Zagrebu (1945.), te izvanredno završio Višu pedagošku školu u Zagrebu (1955.). Bio je učiteljem...
Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1920. godine. Još od malih nogu, negdje oko 1933. godine, pokazao je talent i sklonost prema rezbarstvu izrađujući zviždaljke, lule, zvrkove, preslice s ornamentima, sitne uporabne predmete, zatim figurice svetaca zaštitnika i različite...
Počasni građanin grada Đurđevca, general-pukovnik Mladen Markač rođen je na današnji dan, 8. svibnja 1955. godine u Đurđevcu. Roditelji su mu bili Đurđevčani Ivan i Eva Markač rođ. Vranko. Školovao se u rodnom Đurđevcu i u Zagrebu. Osim što je...
Petar Grgec, profesor, hrvatski književnik i katolički javni radnik rođen je na Batinskama 15. veljače 1890. godine. Nakon završenih pet razreda osnovne škole u Kalinovcu školovao se u Travniku gdje je završio isusovačku gimnaziju. Na Filozofski fakultet u Zagrebu upisao...
Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...
