Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svojevrsni gradonačelnik Đurđevca u doba kada to naselje još nije imalo status grada, ali je imalo određenu samoupravu u razdoblju između dva svjetska rata bio je Đuro Međimorec (1876.-1952.). Nazivao se tada glavarom i upravljao je Zemljišnom zajednicom koja je...
Iz starosjedilačke đurđevečke obitelji Semeraj potekao je svećenik Stjepan Semeraj. Rođen je u Đurđevcu 9. srpnja 1793. godine kao drugo dijete graničara Mate i Ane Semeraj rođ. Šegrt. Osnovno obrazovanje stekao je u školi u rodnom Đurđevcu, a nastavio u...
Prvi biskup Varaždinske biskupije bio je preuzvišeni i prečasni gospodin Marko Culej koji je upravljao Varaždinskom biskupijom od njezinog osnutka 1997. godine do smrti 2006. godine. Marko Culej rođen je 19. siječnja 1938. godine u selu Repno (u župi sa...
Jedan od časnih sinova koje je dao Novigrad Podravski je svećenik, matematičar i političar dr. Martin Matunci koji je rođen u tome mjestu 16. studenog 1823. godine. Potječe iz graničarke obitelji Blaža i Magdalene rođ. Šimunić. Nakon završena dva razreda...
Ferdinand (Ferdo) Brenner ml. rodio se 7. listopada 1861. godine u Pitomači, odakle se 1890-ih doselio u Đurđevec. U početku se bavio građevinskim poduzetništvom a potom je otvorio trgovinu mješovitom robom, jednu od najpoznatijih u ovome dijelu Podravine. Utemeljitelj je,...
Rodonačelnik znamenite đurđevečke trgovačke i veleposjedničke obitelji Nöthig bio je Eduard (Slavoljub) Nöthig. O njegovome porijeklu ne znamo mnogo osim da je rođen oko 1823. godine. Kao mladić doselio je u Đurđevec gdje se 15. veljače 1843. godine vjenčao s...
