Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Stjepan Miholek rođen je u Đurđevcu 11. listopada 1799. godine. Nakon svršene osnovne i normalne škole grof Stielfried poslao ga je na daljnje školovanje u Graz, gdje je svršio četiri razreda gimnazije, u Joanneumu je slušao prirodopis, a u teološkom...
Ne zna se točno kad su Avirovići došli u Virje, ali su u njem prisutni od 18. stoljeća. Točnije, 1753. godine spominje se Teodor Avirović, a 1780-ih godina Nikola Avirović sa svojom obitelji. U prvoj polovici 19. stoljeća spominje se...
Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....
Krajiška naselja kakvo je bilo Virje u prošlosti su imala veliku privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Jedan od takvih obrtnika koji je s područja čeških zemalja (Bohemia) u drugoj polovini XVIII. stoljeća doselio u Virje bio je krojač (lat. sartor)...
Pravnik i profesor prava, Josip Belobrk, rodio se 12. ožujka 1879. godine u Prugovcu od oca Đurđevčana Đure Belobrka, tamošnjega prvog školovanog učitelja, i majke Marije rođ. Miholek. Osnovnu školu pohađao je u Đurđevcu, a gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu,...
Ima puno primjera koji potvrđuju da je Vojna krajina iznjedrila brojne obitelji koje su dale nekoliko naraštaja krajiških vojnih časnika i svećenika. No, evo primjera i o đurđevečkoj učiteljskoj obitelji Vrbančić. Matej Vrbančić rođen je 16. veljače 1839. godine od...
