Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Vlado Leščan rođen je u Đurđevcu 27. svibnja 1956. godine kao prvi od dvojice sinova Luke i Marije Leščan rođ. Matkov. Osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Đurđevcu, a diplomu na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. U Đurđevcu je zasnovao...
Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...
Zaslužni đurđevečki župnik Nikola Medvedec rođen je 27. rujna 1859. godine u Klanjcu u Hrvatskom Zagorju. Za svećenika je zaređen 1882. godine nakon čega je službovao kao kapelan u Kašini, Ludbregu (1884. godine), Bjelovaru (od studenoga 1884. do 1888. godine),...
Iz Župe svetog Franje Ksaverskog u Kozarevcu potekao je jedan jedini svećenik. Bio je to Stjepan Santo koji je rođen u Kozarevcu 17. siječnja 1910. godine. U Zagrebu ja završio Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju (1922. – 1930.), a teologiju u Đakovu...
Visokih vojnih časnika iz ovog dijela Podravine u novije doba nije bilo previše. Jedan od njih je Nikola Kajić iz Kalinovca. Rođen je 5. prosinca 1902. godine. U početku je krenuo učiteljskim stopama pa je nakon završene učiteljske škole službovao...
Ivana Senjan (rođ. Jaklin) đurđevačka je glazbena pedagoginja, zborovođa, crkvena glazbenica i solo pjevačica. Rođena je u Koprivnici 24. lipnja 1980. godine. Radi u Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i Umjetničkoj školi „Fortunat Pintarić“. Glazbu je diplomirala na Institutu...
