Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Vlado Mlinjarić, rodom je Kalnovčan, a življenjem Đurđevčan, slikar je koji uz posao u vlastitoj tvrtki, kistu i bojama posvećuje svoje slobodno vrijeme. Slikanjem se bavi od školskih dana, a izlagati počinje od 1975. godine. U svome slikarskom radu sklon...
Ivana Senjan (rođ. Jaklin) đurđevačka je glazbena pedagoginja, zborovođa, crkvena glazbenica i solo pjevačica. Rođena je u Koprivnici 24. lipnja 1980. godine. Radi u Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i Umjetničkoj školi „Fortunat Pintarić“. Glazbu je diplomirala na Institutu...
Ivan Topolčić, zvan Ivica Jančikin, rođen je 20. siječnja 1922. godine od oca Martina i majke Bare rođene Imbrešić. Još kao mladić učlanio se u Prosvjetno društvo Zrinjski (osnovano 1920.), koje je radilo na prosvjetnom, gospodarskom i socijalnom napretku svojih...
Poznato da je do početka 1940-ih godina u Virju djelovalo petnaestak različitih društava. Između ostalih aktivno je bilo Društvo hrvatskih katoličkih đaka, jedno od nekoliko katoličkih društava u Virju, kakva su se u Hrvatskoj osnivala od početka 20. stoljeća, a...
Odmah nakon ukidanja Vojne krajine i uspostave civilne vlasti 1871. godine ustrojena je i zdravstvena služba na području tadašnje Belovarske županije. Županija se sastojala od podžupanija u Križu i Belovaru. U Belovarskoj podžupaniji djelovala su četiri podžupanijska liječnika sa sjedištem...
Jedan od nekoliko liječnika koji su ordinirali i aktivno djelovali u Đurđevcu bio je i dr. Josip Bartulić. Bartulić je rođen u Požegi 13. ožujka 1868. godine. U to je vrijeme njegov otac Ignjat bio ravnateljem tamošnje gimnazije. Određeno vrijeme...
