Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Đurđevečka obitelj Đud (Gyud) poznata je po tome što je u 18. stoljeću iz nje bilo nekoliko časnika. Obitelj nije izumrla, ali potomci više ne žive u Đurđevcu. Manje je poznato da je iz te obitelji potekao i jedan svećenik....
Matija Kolar rođen je 1841. godine od oca Stjepana Kolara (1800. – 1846.) i Katarine Kolar rođene Marić, a rodilo mu se najmanje sedmero braće. Braća Ivan i Đuro otišli su na školovanje kao i Matija; Ivan je postao šumarom,...
Pitomačanin Željko Kožarić rođen je 2. svibnja 1954. godine u Virovitici, a živi u Đurđevcu. Osnovnu školu završava u Pitomači, srednju tehničku u Varaždinu a višu Zagrebu. Još od srednjoškolskih dana piše poeziju, da bi se kasnije opredijelio pisanju tekstova...
Svećenik koji je gotovo čitavu svećeničku službu proveo u Podravini bio je Eduard Slavko Fišter koji je umro u Kalinovcu 19. travnja 1932. godine. Porijeklom je s Banovine gdje je rođen 5. veljače 1874. godine. Svećenikom je postao 1896. godine....
Prof. Viktor Pogačnik, političar, prosvjetni i socijalni radnik te prvi ministar u nekoj vladi iz Podravine, rođen je u Đurđevcu 2. prosinca 1874. godine. Pogačnik potječe iz obrtničke obitelji Valentina i Josipe Pogačnik rođ. Šavor. Gimnaziju je polazio u Zagrebu...
U Virju je tijekom 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća osim dva groblja za ukop pokojnika korištena kripta koja se nalazila ispod svetišta župne crkve svetog biskupa Martina u središtu naselja. Podaci o ukopima u kripti virovske župne crkve...
