Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Franjo Lugarić (1824. – 1902.)

Znameniti virovski učitelj i orguljaš Franjo (Fran) Lugarić rođen je 9. svibnja 1824. godine. U Virje je došao kao 18-godišnjak iz Špišić Bukovice gdje mu je otac, također Franjo, bio orguljaš. Naime, u Virju se 23. studenog 1842. godine oženio...

Rusanove zdravice

Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo ono govorenje kojemu je zadaća uvjeriti koga u što, izreći neke sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. U takve retoričke oblike možemo svrstati zdravice. Zdravica je pak...

Majka petnaestero djece iz Virja

  U doba kada je očajno negativna demografska slika bolna realnost, koje kao da nismo dovoljno niti svjesni, a istodobno obitelji s troje i više djece izazivaju podsmjeh, gotovo su nevjerojatne činjenice da su naši pretci rađali po više od...

Požari u Virju u svibnju 1869. godine

Čini se da je Virje kao niti jedno drugo mjesto u Podravini u 18. i 19. stoljeću bilo pogođeno požarima. Naime, u Virju je bilo nekoliko velikih požara kada je izgorjela polovica naselja. Osim toga, bilo je mnogo manjih požara...

Martin Matišin (1934. – 2018.)

Jedan od znamenitih Virovaca iz novijeg doba svakako je Martin Matišin. Bio je jedan od osnivača Zavičajnog muzeja u Virju i jedan od pokretača izdavačkog projekta koji traje i danas – zbornik „Virje na razmeđu stoljeća“ te autor nekoliko djela...

Etnografija i baština
Podravske širine