Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Časnik habsburške vojske Baltazar Šimunić rođen je 25. travnja 1775. godine u Novigradu od oca Mije Šimunića, potporučnika novigradske kapetanije, i majke Marije Šimunić rođene Hirjan. Vojnu školu polazio je u Bjelovaru, a kao kadet stupio je u Đurđevečku pukovniju...
Ivan Večenaj, istaknuti hrvatski naivni slikar rođen je 18. svibnja 1920. godine u Goli, a umro je 13. veljače 2013. godine. Večenaj se kao i većina naivnih slikara bavio poljoprivredom, a u slikarstvo se upustio potpuno samouk, premda je još od dječačkih...
O Šandoru (Aleksandru) Šaruncu znamo da je nakon Prvoga svjetskog rata bio u Virju upravnik općine. Malo je biografskih bilježaka o njem. Spominje ga samo povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević u nekoliko svojih radova o povijesti Virja. Ona piše da je...
Ujutro 9. studenoga 1880. godine Hrvatsku je pogodio snažan potres koji je za sobom ostavio veliku materijalnu štetu. Najpoznatije su posljedice potresa u gradu Zagrebu i okolici jer je epicentar potresa bio u gori Medvednici. Tada su stradale mnoge građevine,...
Zvonko Lovrenčević iz Bjelovara bio je veoma povezan s Podravinom. Od 1918. do 1926. godine polazio je školu u Đurđevcu, gdje mu je otac službovao kao kotarski pristav, a poslije Drugoga svjetskog rata prikupljao je i zapisivao narodno blago istražujući...
Pravnik i profesor prava, Josip Belobrk, rodio se 12. ožujka 1879. godine u Prugovcu od oca Đurđevčana Đure Belobrka, tamošnjega prvog školovanog učitelja, i majke Marije rođ. Miholek. Osnovnu školu pohađao je u Đurđevcu, a gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu,...
