Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Završetak Prvog svjetskog rata ili Velikog rata – kako se taj sukob svjetskih razmjera tada nazivao – nestrpljivo su dočekali i u Virju. U ratne svrhe su 1917. godine bila rekvirirana zvona s crkava kako bi se od njih izradilo...
Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...
Ivan Josip Herberstein sin je štajerskoga namjesnika grofa Ivana Maksimilijana Herbersteina i barunice Eleonore Breuner. Rođen je u 28. veljače 1633. godine u Grazu. Još kao mladić pristupio je redu malteških vitezova posvetivši se vojništvu 1643. godine. Nakon sudjelovanja u...
Zaslužni đurđevečki župnik Nikola Medvedec rođen je 27. rujna 1859. godine u Klanjcu u Hrvatskom Zagorju. Za svećenika je zaređen 1882. godine nakon čega je službovao kao kapelan u Kašini, Ludbregu (1884. godine), Bjelovaru (od studenoga 1884. do 1888. godine),...
Poznata hrvatska agronomka Katarina Štampar rođena je u Virju 6. lipnja 1920. godine. Diplomu i doktorat stekla je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ondje je radila kao profesorica od 1966. godine. Katarina Štampar izradila je 1956. godine doktorat pod...
Učitelj Vladimir Jagarinac svoj cijeli učiteljski vijek proveo je u školi u Virovskoj Drenovici. Rođen je 23. prosinca 1909. godine u Matuljima pokraj Opatije a od rane mladosti živio je s roditeljima u Zagrebu. Učiteljsku školu završio je u Zagrebu...
