Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Aleksandar (Šandor) Hirschler rođen je u Đurđevcu 29. rujna 1856. godine. Otac Ignatz (rođ. u Mađarskoj 1824.) i majka Beth Hirschler rođena Pollak (rođ. 1828.), bili su jedni od prvih židovskih obitelji doseljenih u Đurđevec. Otac se kao i većina...
Među brojnim Virovcima koji su se u 19. stoljeću posvetili vojničkom pozivu je i Lovro Plemenčić. Rođen je u Virju 9. kolovoza 1850. godine u obitelji Đure i Terezije Plemenčić rođ. Juranić. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Virju, a...
Petar Lovašen rođen je u Đurđevcu 25. svibnja 1937. godine od oca Franje i majke Marije rođene Zobunđija. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a daljnje školovanje nastavio je u Zagrebu gdje je završio Bogoslovni fakultet. Zaređen je 1. srpnja...
Selimir German, doktor veterine, rođen je u Zagrebu 27. siječnja 1924. godine. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (1950.), a magistrirao 1969. godine s temom iz područja ishrane stoke. Radio je kao veterinar u Donjem Miholjcu (1950. – 1956.)...
Jedan od zaboravljenih podravskih sinova je svećenik Stjepan Benuci koji je rođen u Virju 7. prosinca 1780. godine. Roditelji su mu bili Đuro Benuci i Marija rođ. Grujica koja je u brak s Benucijem stupila kao udovica Stjepana Cika. Stjepan...
Bolto Zlatec rođen je u staroj đurđevečkoj obitelji 6. travnja 1827. godine kao sin Đure i Doroteje Zlatec rođ. Kirinec. Godine 1852. oženio se Đurđevčankom Marijom Martonja (1829.-1904.) i u njihovom su braku rođena trojica sinova: Đuro (1858.), Ivan (1863.)...
