Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Maletić rođen je u Đurđevcu 12. rujna 1839. godine u obitelji Blaža i Brigite Maletić. Iz iste obitelji potekli su dvojica učitelja: Josip Maletić (rođen 1844.) i Đuro Maletić (rođen 1848.). Imali su i sestru Doroteju. Školovanje je Ivan...
Među zaslužne đurđevečke obrtnike pripada svakako i postolar Franjo Janaček. Kao ugledni postolar bio je jedan od osnivača mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika u Đurđevcu i njezin prvi predsjednik (1907. – 1920.). Nakon 1920. i dalje je aktivno djelovao u...
Virje je stoljećima bilo u sastavu Vojne krajine i zahvaljujući toj činjenici iz tog je mjesta poteklo mnogo profesionalnih vojnika. Među njima je i general Stjepan Prelogović koji je rođen u Virju 24. prosinca 1857. godine. Potječe iz stare i...
Već od početka 1890-ih u Virju se raspravljalo o potrebi gradnje suvremene tvornice opeke, premda se ona pekla u poljskim pećima na gliništu tik zapadne strane Virja. O njem svjedoči vojna karta s kraja 18. stoljeća, na kojoj je jasno...
Redovnik pavlin Hadrijan Lakupić rođen je u Đurđevcu vjerojatno 1719. godine. Hadrijan mu je zasigurno redovničko ime, ali nije poznato koje mu je bilo krsno ime. Redovničke zavjete položio je 11. listopada 1739. kada je imao 20 godina. Kao redovnik...
Nogometni trener Petar Šegrt, mnogo poznatiji u svijetu nego u domovini, rođen je u Đurđevcu 8. svibnja 1966. godine. Drugo je od četvero djece Ignaca i Katarine Šegrt rođ. Kovačić. S obzirom na to da je obitelj bila otišla na...
