Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među brojne pisce podravskoga kraja spada i Đuro Rašan (rođen 22. IV. 1912.) iz Novigrada Podravskog. Pisao je poeziju i humoreske, a bavio se novinarstvom i proučavanjem novigradskoga kajkavskoga govora. Aktivno se bavio i esperantom dajući tečajeve u Virju, Novigradu...
Engelbert Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1840. godine od oca Martina Tomerlina i Ane rođene Knežić. Nakon završene kadetske škole stupio je u vojnu službu. Do 1873. godine službovao je kao potporučnik Druge banske pukovnije. Nakon razvojačenja živio...
Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije državni su službenici često mijenjali mjesta službovanja, pa tako i učitelji. Primjer učitelja Ljudevita Luketića pomalo odudara od takve prakse. Doduše, on je mijenjao mjesta ali je igrom slučaja dobar dio svoga staža proveo u Podravini....
Pater Ivan Fuček, isusovac, rođen je u Đurđevcu 1. srpnja 1926. godine od roditelja Antuna i Barbare Fuček rođ. Kudumija. U rodom Đurđevcu je započeo svoje školovanje (od 1933. do 1938. godine) koje je nastavio u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu...
Stjepan Jendrašić (rođen 21. XII. 1897.) jedan je od malobrojnih Đurđevčana viših časnika Nezavisne Države Hrvatske. Službovati je počeo još u austrougarskoj vojsci, a potom je bio djelatni časnik vojske Kraljevine Jugoslavije. Godine 1937. postavljen je za vojnog izaslanika Kraljevine...
Među nekadašnjim zaslužnicima na groblju u Đurđevcu pokopan je i domaći sin Baltazar Bažulić, rođen 1. prosinca 1861. godine. Za svećenika zaređen je 1888. godine. Bio je kapelan u Voči (1888.), Virju (1896. – 1898.) i Novigradu (1900.). Iz Nadkrižovljana...
