Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Prof. dr. sc. Ivan Kranjčev, zaslužni Đurđevčan koji je svojim životom i radom obilježio jedan dio đurđevečke povijesti 20. stoljeća rođen je u Đurđevcu 1. ožujka 1900. godine. Svojim svestranim obrazovanjem, prosvjetnim i javnim radom, ali i životnim stavovima...
U povijesti grada Karlovca značaj trag ostavio je spisatelj i liječnik Juraj (Đuro) Nabijač. Malo je poznato da je Nabijač rođen u Virju u časničkoj obitelji iz koje je potekao poštanski upravitelj Bartol Nabijač i nekoliko krajiških časnika. Juraj ili...
Jedan od poznatih i uglednih hrvatskih kipara svakako je Stjepan Gračan, rođen u Prugovcu 28. veljače 1941. godine. Osnovnu školu i gimnaziju svršio je u Osijeku (1961.). U Zagrebu je studirao povijest umjetnosti i psihologiju (1961. – 1963.), potom kiparstvo...
Jedan od mnogobrojnih svećenika koji su potekli iz Podravine je dr. Miroslav (Fridrik) Židovec. Porijeklom i službom je vezan za Podravinu iako se ovdje o njemu ne zna mnogo. Nije lako objasniti niti odakle potječe. Naime, najčešće se spominje da...
Poznati đurđevečki novinar, kazališni redatelj i pisac Marinko Ivanišević rođen je 21. siječnja 1954. u Ljubljani. Odrastao je u Nevincu pokraj Bjelovara. Srednju školu završio je u Zagrebu gdje se zaljubio u različite vrste umjetnosti. Po povratku u zavičaj osnovao...
Virje je stoljećima bilo u sastavu Vojne krajine i zahvaljujući toj činjenici iz tog je mjesta poteklo mnogo profesionalnih vojnika. Među njima je i general Stjepan Prelogović koji je rođen u Virju 24. prosinca 1857. godine. Potječe iz stare i...
