Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obitelj Nöthig je uz Braunovu bila najpoduzetnija i najimućnija u Đurđevcu. Eduard (1877. – 1930.) je kao ravnatelj paromlina „Podravina“ d.d. u Đurđevcu dobro vodio posao 1910-ih godina, međutim, kako su u Đurđevcu tada poslovala još dva paromlina, uvidio je...
Jedan od brojnih redovnika pavlina koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je Marko Gerard Šestak. Rođen je u Virju 19. travnja 1754. godine kao Marko Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina stariji brat...
Emanuel Braun (1845. – 1937.) doselio se u Đurđevec iz Vespréma u Mađarskoj. Zasnovao je obitelj s Julijom Deutsch (1859. – 1922.) iz Ferdinandovca. Rodilo im se troje djece: Šandor (1877. – 1942.), Ludwig (1879. – 1943.) i Ernestina (rođ....
Gabrijel Grahovac rođen je 31. kolovoza 1822. godine u Prugovcu gdje mu je otac Josip službovao kao natporučnik. Inače su porijeklom iz Novigrada Podravskog. Svoju vojničku službu započeo je 1838. godine, dakle kao 16-godišnjak kada je unovačen kao pukovnijski kadet...
Svojevrsni gradonačelnik Đurđevca u doba kada to naselje još nije imalo status grada, ali je imalo određenu samoupravu u razdoblju između dva svjetska rata bio je Đuro Međimorec (1876.-1952.). Nazivao se tada glavarom i upravljao je Zemljišnom zajednicom koja je...
Mr. Dražen Podravec rođen je u Virju 17. siječnja 1943. godine gdje je proveo ne tako lako djetinjstvo s obzirom da je rano ostao bez oca koji je umro 1954. godine. Unatoč tome, na djetinjstvo u Virju čuva mnogobrojne uspomene....
