Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Najpoznatiji podravski glazbenik koji svira na tradicijskom instrumentu cimbulama je Andrija Maronić iz Đurđevca. Rođen je u Ždali 28. studenoga 1948. godine u obitelji u kojoj se tradicionalno njegovala glazba. Tako je od rane mladosti svirao u krugu drugih svirača...
Ivan Šavor rođen je 22. svibnja 1901. godine u Koprivnici. Kraće vrijeme radno je boravio u Đurđevcu, ali je iza sebe ostavio dubok trag. U Koprivnici je završio osnovno školovanje (1912.) i realnu gimnaziju (1922.). Šumarstvo je diplomirao 1931. godine...
Iz stare đurđevečke obitelji potječe svećenik Stjepan Topolčić koji je rođen u Đurđevcu 23. studenoga 1886. godine. Roditelji Marko Topolčić (1845.-1925.) i Ana Topolčić rođ. Kovačić (1845.-1916.) su osim Stjepana imali još sedmero djece. Stjepan je školovanje započeo u rodnom...
Marijan Slunjski rođen je 3. ožujka 1962. godine. Školovao se u Đurđevcu, Križevcima i Zagrebu. Radio je u tvrtkama „Geofizika“ iz Zagreba i „Crostella“ iz Đurđevca. Aktivno je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Posljednje desetljeće života neprestano...
Svećenik Petar Petric rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1846. godine u obitelji Stjepana i Dore Petric rođ. Grašovec. Majka Dora umrla 1849. godine, a otac Stjepan 1852. godine te je o Petru kao siročetu bez roditelja brinuo stric Bolto,...
Đurđevčan Božidar Orešković, doktor medicine, primarius i internist, rođen je 27. studenog 1925. godine u Đurđevcu. Pučku školu polazio je u Đurđevcu (1932. – 1936.), gimnaziju u Varaždinu (1936. – 1944.), te Medicinski fakultet u Zagrebu (1944. – 1951.). Nakon...
