Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Đurđevečki župnik Nikola Medvedec (1859. – 1928.)

Zaslužni đurđevečki župnik Nikola Medvedec rođen je 27. rujna 1859. godine u Klanjcu u Hrvatskom Zagorju. Za svećenika je zaređen 1882. godine nakon čega je službovao kao kapelan u Kašini, Ludbregu (1884. godine), Bjelovaru (od studenoga 1884. do 1888. godine),...

Cimbulaš Andrija Maronić iz Đurđevca

Najpoznatiji podravski glazbenik koji svira na tradicijskom instrumentu cimbulama je Andrija Maronić iz Đurđevca. Rođen je u Ždali 28. studenoga 1948. godine u obitelji u kojoj se tradicionalno njegovala glazba. Tako je od rane mladosti svirao u krugu drugih svirača...

Dr. Stjepan Mihinić, stariji (1839.-1907.)

Najstariji od četvorice svećenika koji su potekli iz đurđevečke obitelji Mihinić bio je Stjepan Mihinić stariji. Rođen je u Đurđevcu 28. kolovoza 1839. godine kao sin Ivana i Ane Mihinić rođ. Markovica. Za svećenika je zaređen 1862. godine. Njegov mlađi...

Kipar Đuro Zvonar (1950. – 2023.)

Koliko god đurđevečka Podravina obiluje pijeskom, toliko su brojni i njezini umjetnički stvaratelji; slikari, pisci, kipari, keramičari, fotografi… Jedan je od njih i Đuro Zvonar iz Šemovaca, kojem kiparstvo nije bilo životni poziv, ali je svojim radovima zauzima istaknuto mjesto...

Đurđevečki pravnik Matija Vedriš (1875. – 1930.)

Poznata đurđevečka obitelj Vedriš porijeklom je iz Novigrada. Matija Vedriš rođen je 16. veljače 1875. godine u Novigradu, ali se kao dijete doselio s ocem Matejom i majkom Marijom rođ. Filipčić u Đurđevec. Gimnaziju pohađao je u Bjelovaru i Zagrebu,...

Zavičajni muzej u Virju

Virje i njegovi žitelji ponosni su na svoju višestoljetnu povijest i bogat društveni i kulturni život kakav je zabilježilo rijetko koje hrvatsko selo. Tijekom godina u Virju djelovale su brojne kulturne, gospodarske, športske i razne udruge i društva, tiskale se...

Etnografija i baština
Podravske širine