Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Glavne hrvatske znanstvene, kulturne, obrazovne i gospodarske institucije razvile su se tijekom XIX. stoljeća pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda, razvoja građanstva i modernizacije. Zahvaljujući novinama pismeni je svijet u to vrijeme mogao biti informiran o promjenama u hrvatskim zemljama, a...
Ne bi se odužili ilircu Ferdi Rusanu Virovci su odlučili podignuti mu spomenik u Virju. Na prijedlog Rusanova prijatelja učitelja Franje Lugarića osnovan je privremeni odbor odmah nakon Rusanove smrti 1879. godine, a kad je stiglo odobrenje od vlade u...
Poznati đurđevečki novinar, kazališni redatelj i pisac Marinko Ivanišević rođen je 21. siječnja 1954. u Ljubljani. Odrastao je u Nevincu pokraj Bjelovara. Srednju školu završio je u Zagrebu gdje se zaljubio u različite vrste umjetnosti. Po povratku u zavičaj osnovao...
Među đurđevečkim slikarima visoko mjesto svakako zaslužuje Pero Topljak Petrina, majstor slikarske kompozicije i ponajbolji crtač među podravskim naivnim umjetnicima. Znamo ga kao šaljiva čovjeka, veseljaka uvijek spremna na druženje, huncutarije, i veselje. Rodio se 8. siječnja 1948. godine. Za...
Bolto (Baltazar) Pintar rođen je u Virju 1. siječnja 1886. godine u obitelji Đure i Doroteje Pintar rođ. Đigerec. Ne treba ga zamijeniti s još jednim znamenitim Virovcem istoga imena i prezimena. Naime, njegov stric zvao se također Bolto (Baltazar)...
Dragutin Vunak rođen je 9. veljače 1925. godine u Pitomači, a djetinjstvo je proveo kod tece Korenove u Đurđevcu. Vunak je bio poznati hrvatski redatelj i scenarist, pripadnik Zagrebačke škole crtanog filma. Bavio se režiranjem crtanih filmova od kojih su...
