Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Juraj Vrabec rođen je u Šemovcima 13. travnja 1896. godine od oca Petra i majke Regine rođene Kolaric. Ima je sestru Anu (rođena 1901.) i brata Josipa (rođen 1906.) koji je umro u Imbriovcu 1947. godine, gdje je Juraj...
Fran Barac, svećenik, teolog, pedagog i političar, rođen je u Šemovcima 26. kolovoza 1872. godine. Otac Tomo vodio je u Šemovcima trgovinu i gostionicu. Nakon završene pučke škole u Šemovcima i Virju, školovao se u gimnaziji u Požegi i Zagrebu,...
Domaći sin koji je 35 godina službovao kao župnik u rodnom Virju, svećenik Martin Kovačević rođen je 5. listopada 1871. godine. Otac mu je bio Ivan Kovačević (1841.-1912.), a majka Marija Kovačević rođ. Horduk (1851.-1942.). Martin je bio njihovo drugo...
Jedan od toponima koji je sasvim iščeznuo iz upotrebe je Radmaničev melin. Bio je to naziv potočnog mlina koji se nalazio na vodotoku Bistra, a na području današnjeg naselja Ladna Voda u sastavu Ferdinandovca. Podsjetimo, Bistra je bio najveći i...
Svećenik Ivanko Vlašićek rođen je u Virju 7. prosinca 1879. godine. Zaređen je 1902. godine. Bio je kapelan u Zagorskim Selima, Bisagu, Miholcu, Kapeli i Voćinu, a župnik u Bučici / Pokupsko (1911. – 1912.), Čagliću (1917. – 1931.), Pleternici...
Iz nekad brojne i ugledne đurđevečke obitelji Kenđelić potječe i Vlasta Kenđelić udana Tavčar, agronomka genetičarka. Rodila se u Đurđevcu 25. lipnja 1921. godine. U Zagrebu je završila gimnaziju 1940. godine, te započela studij agronomije Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Nakon prekida diplomirala...
