Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dragutin Bešenić rođen je u Virju 4. studenoga 1949. godine u obitelji Franje i Marice Bešenić rođ. Drmenčić. Zasnovao je obitelj 1974. godine s Ružicom Jezerčić iz Đurđevca gdje je proveo veći dio života i gdje je uredio galerijski prostor...
Od uglednih seljake u Đurđevcu svakako treba spomenuti i Ignaca Tomicu. Osim što je bio napredni stočar, Tomica je obavljao i posao općinskog blagajnika (1899. – 1914.). Jedan je od najbližih suradnika seljačkog političara Tome Jalžabetića, s kojim je osnovao...
Juraj (Đuro) Magjerec rođen je u Molvama 27. prosinca 1885. godine u obitelji Martina i Barbare Magjerec rođ. Brezovec. Pučku školu polazio je u Molvama iako je obitelj 1893. godine preselila u Repaš. Pokazavši želju za svećeničko zvanje nastavio je...
Kada se govori i piše o povijesti Podravine obavezno se spominje ime Luke Sekelja. Bio je to veleposjednik i vojskovođa kojem je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1546. godine povjerio tri važne utvrde u Podravini, u današnjim Đurđevcu, Virju i Koprivnici,...
Jedan od virovskih župnika o kojem znamo najviše podataka je svećenik Martin Šantuš koji je živio u 19. stoljeću. Rođenjem Podravec ostao je vezan za Podravinu gotovo čitavo vrijeme svoje svećeničke službe, a posljednjih 15 godina života proveo je u...
Prezime Barac nije šemovečko prezime. Tomo Barac (1839. – 1918.) doselio se u Šemovce između 1866. i 1868. godine, gdje je otvorio dućan na raskrižja u samome središtu sela. Dosad se pretpostavljalo da Barac potječe iz Grižana kod Novog Vinodolskog,...
