Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Iz znamenite obitelji Nabijač čiji su članovi obilježili povijest Đurđevca i Virja u 18. i 19. stoljeća potekao je i jedan redovnik pavlin. Bio je to Atanazije Nabijač koji je rođen u Đurđevcu oko 1735. godine. Redovničke zavjete položio je...
Beck bio je povjesničar umjetnosti i dugogodišnji društveno-politički radnik. Rođen je u Đurđevcu u odvjetničkoj obitelji 14. rujna 1926. godine. Diplomirao je povijest umjetnosti i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1952. godine. Šest godina radio je u Kabinetu grafike...
Smiljka Janaček – Kučinić rođena je u Đurđevcu 20. ožujka 1940. godine u uglednoj đurđevečkoj obrtničkoj obitelji. Osnovnoškolsko obrazovanje stekla je u rodnom Đurđevcu, a gimnazijsko u Koprivnici. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1965. godine diplomirala...
Brojni silni požari u Virju, kojih smo se već dotakli, jednostavno su primorali Virovce na osnivanje vatrogasnoga društva. Nemjerljive štete, pa i izgubljeni ljudski životi natjerali su ih na kupnju štrcaljke još sredinom 19. stoljeća. Njome su s gasiteljima susjednih...
Jedan od poznatih i uglednih hrvatskih kipara svakako je Stjepan Gračan, rođen u Prugovcu 28. veljače 1941. godine. Osnovnu školu i gimnaziju svršio je u Osijeku (1961.). U Zagrebu je studirao povijest umjetnosti i psihologiju (1961. – 1963.), potom kiparstvo...
Nemali je broj naših zaslužnih Podravaca koji su ostvarili zavidne karijere u svojoj struci, a o kojima podravska javnost danas malo zna. Jedan je od njih i Zdravko Bregovac rođen 4. ožujka 1924. godine u Dinjevcu. Otac mu je bio...
