Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dr. sc. Jela Maresić rođ. Golubić rođena je 10. siječnja 1961. godine u Podravskim Sesvetama. Osnovnu naobrazbu stekla je u rodnim Sesvetama, a kasnije je završila klasičnu gimnaziju. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...
Ignac Česi rođen je u Đurđevcu 27. srpnja 1914. godine u obitelji Josipa Česija i Kate Česi rođene Pranhardt. Česi je ostao zapamćen kao vrijedni đurđevečki glazbenik i dugogodišnji kapelnik puhačkog orkestra Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u Đurđevcu. Česi je završio...
Obrtnik Janko Šante (Kerestur / Ugarska, 18. XII.1862. – Đurđevac, 10. IX. 1929.) doselio se u Đurđevec najkasnije 1886. godine u potrazi za poslom, te se prizetio kod Ane Piškoraš (1853. – 1903.). Tri mjeseca nakon njezine smrti oženio je...
Iz đurđevečkih je obitelji tijekom proteklih stoljeća poteklo više od 60 svećenika i redovnika. Među njima je u XVIII. stoljeću bilo i nekoliko uglednih redovnika pavlina. Najpoznatiji među njima svakako je Ferdinand Šegrt koji je rođen u Đurđevcu oko 1746....
Među najzaslužnije đurđevečke župnike uvrštavamo svećenika Franju Milinkovića koji je rođen 15. ožujka 1789. godine. Svećenikom je postao 1813. godine, a mladu je misu slavio u Rači gdje je službovao kao kapelan. Godine 1821. imenovan je župnikom u Đurđevcu. Ondje...
Svećenik Petar Petric rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1846. godine u obitelji Stjepana i Dore Petric rođ. Grašovec. Majka Dora umrla 1849. godine, a otac Stjepan 1852. godine te je o Petru kao siročetu bez roditelja brinuo stric Bolto,...
