Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Učitelj Vladimir Jagarinac svoj cijeli učiteljski vijek proveo je u školi u Virovskoj Drenovici. Rođen je 23. prosinca 1909. godine u Matuljima pokraj Opatije a od rane mladosti živio je s roditeljima u Zagrebu. Učiteljsku školu završio je u Zagrebu...
U Virju je tijekom 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća osim dva groblja za ukop pokojnika korištena kripta koja se nalazila ispod svetišta župne crkve svetog biskupa Martina u središtu naselja. Podaci o ukopima u kripti virovske župne crkve...
Fran (Franjo) Kolar jedan je od pionira esperantskog pokreta u Hrvatskoj. Njegova je biografija dugo bila nedovoljno poznata, no to se promijenilo zahvaljujući istraživanju đurđevečkog esperantista Josipa Pleadina iz 2010. godine. Iako se smatralo da je Fran Kolar rođen u...
Petar Posavec rođen je u Virju 11. listopada 1936. godine od oca Martina i Klare Posavec rođene Cikoš. Srednju ekonomsku školu završio je u Petrinji, te bio apsolvent Više grafičke škole u Zagrebu. Kao ekonomski tehničar radio je u mesnoj...
Akademik prof. dr. Franjo Fancev rođen je u Virju 24. rujna 1882. godine od roditelja Stjepana i Marije Fancev rođ. Plemenčić, a umro 31. ožujka 1943. godine u Zagrebu. U Zagrebu i Beču je studirao slavensku i romansku filologiju, a doktorirao...
Svećenik Rudolf Mikec rođen je 15. travnja 1912. godine u Virju. Roditelji su mu bili Franjo i Uršula Mikec rođ. Veličan koji su doselili u Virje, a Rudolf je bio njihovo drugo od četvero djece. Pučku školu polazio je u...
