Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Zahtijevanja krajiških majstora iz Virja 1848. godine

Revolucionarne 1848. godine dogodile su se mnoge značajne političke i društvene promjene. Značilo je to nove slobode i pravice, no one nisu bile jednako podijeljene žiteljima civilnog i vojnog dijela hrvatskih zemalja. Zato su se žitelji mnogih naselja pisanim putem...

Spomenik Ferdi Rusanu u Virju (1886.)

Ne bi se odužili ilircu Ferdi Rusanu Virovci su odlučili podignuti mu spomenik u Virju. Na prijedlog Rusanova prijatelja učitelja Franje Lugarića osnovan je privremeni odbor odmah nakon Rusanove smrti 1879. godine, a kad je stiglo odobrenje od vlade u...

Obitelj Barac iz Šemovaca

Prezime Barac nije šemovečko prezime. Tomo Barac (1839. – 1918.) doselio se u Šemovce između 1866. i 1868. godine, gdje je otvorio dućan na raskrižja u samome središtu sela. Dosad se pretpostavljalo da Barac potječe iz Grižana kod Novog Vinodolskog,...

Josip Nöthig u Ferdinandovcu

Na našim stranicama već ste imali prilike čitati o veleposjedniku Josipu Nöthigu (rođ. 1844.) iz Đurđevcu, koji je kao najstariji sin naslijedio obiteljske poslove nakon smrti oca Eduarda Nöthiga (1823. – 1883.). Ovaj put o njegovu imanju kao okosnici obiteljskog...

Miroslav Dolenec Dravski, pjesnik i etnograf (1937. – 1995.)

Miroslav Dolenec Dravski – rođen u Novome Virju 26. veljače 1937., a umro u Zagrebu 24. srpnja 1995. godine. Novovirovec i u duši veliki Podravec, bio je pjesnik, etnograf i humorist. Gimnaziju je završio u Koprivnici 1957. godine, a njemački...

Ivan Breko Davor

Starije generacije Đurđevčana sjećaju se imena Ivan Breko Davor, jer je prije 1990-ih današnja ulica Donji Brvci nosila njegovo ime. Riječ je o stolaru rodom iz Sinja (1914.), koji je u potrazi za poslom preko Hrvatskoga radiše isprva stigao u...

Etnografija i baština
Podravske širine