Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Matija ili Mato Aušperger rođen je u Virju 12. veljače 1784. godine u mnogobrojnoj obitelji Josipa i Marije Aušperger rođ. Horduk kao peto od njihovih desetero djece. U povijesnim izvorima njegovo je prezime zabilježeno u obliku Asperger. Tako je...
Matoničkin rođen je u Virju 7. travnja 1887., a u Đurđevcu je vodio trgovinu od 9. siječnja 1910. godine. Godine 1911. oženio je Ružicu Herman, vjerojatno Virovku, a iduće godine rodio ime se sin Đuro. Trgovina se nalazila na desnome...
Među ljudima koji su obilježili kraj XIX. stoljeća u Virju svakako je župni Josip Karlo Hiter. Njegovo je porijeklo vrlo zanimljivo jer mu je otac bio Nijemac (vojni liječnik), a majka Francuskinja. Josip Hiter rođen je 27. listopada 1821. godine....
Pitomačanka Beata Brausil kćer je šumara Makse Brausila i Natalije Brausil rođ. Luterotti. Rođena je 2. travnja 1902. godine. Medicinu je studirala u Parizu i Zagrebu, gdje je 1928. godine promovirana. Od 1930. do umirovljenja radila je u Internoj klinici...
Učitelj i filmski pedagog Mirko Lauš rođen je u Virju 17. srpnja 1926. godine. Nakon svršene građanske škole polazio je učiteljsku u Križevcima, a završio u Zagrebu (1945.), te izvanredno završio Višu pedagošku školu u Zagrebu (1955.). Bio je učiteljem...
Šabarić rođen je 1954. godine u Hampovici. Sad je „Peščan“, „s Peskov“. Slikarstvom se ozbiljnije počinje baviti još u gimnazijskom danima, a prve poduke prima od pokojnog Josipa Turkovića. Svoje slike izlaže od 1971. godine. Sudionik je i voditelj brojnih...
