Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Krajiški nadučitelj Ladislav Škrobot rodio se 1782. godine u Topolovcu, a kao učitelj je službovao od 1812. do 1852. godine. Najprije je radio (16 godina) u Samarici gdje se oženio kćerkom nekog kapetana, koja je umrla mlada, pa je veći...
Često je bolest tuberkuloza u prvoj polovini 20. stoljeća prekinula živote mladih intelektualaca. Među takvima je i znameniti Virovec prof. Tomislav Krčmar koji je umro u 30. godini života ujutro 9. siječnja 1939. godine. Za dva dana pokopan je zagrebačkom...
Svećenik Josip Lehpamer rođen je u samoborskim Rudama 11. siječnja 1832. godine. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i filozofsko-teološki studij 1855. godine, kada je i zaređen. Odmah je počeo raditi u nadbiskupskoj pisarnici, a nakon toga je predavao matematiku...
Porijeklo naziva određenih naselja često zna biti vrlo zanimljivo. Govorimo li o porijeklu imena Virje uglavnom ne primjećujemo da bi stanovnike Virja trebali nazivati – Virjani. Međutim, Podravci na kajkavskome govore Virovec, odnosno Virovci. Zašto je tome tako? Očito je...
Danas su još uvijek živa sjećanja Novovirovaca na svoga pokojnog župnika Čadoića. Stjepan Čadoić rođen je 5. studenog 1938. godine kao prvo od šestero djece Pavla i Matilde rođ. Ranogajac u Kamenici. Godine 1965. završio je bogoslovlje i iste je...
Gotovo je potpuno zaboravljen još jedan od svećenika koji su rođeni u Podravini. To je Antun Markov koji je rođen u Budrovcu 11. lipnja 1916. godine u obitelji Ivana i Mare Markov rođ. Grdan. Osnovnu školu polazio je u rodnom...
