Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
O Šandoru (Aleksandru) Šaruncu znamo da je nakon Prvoga svjetskog rata bio u Virju upravnik općine. Malo je biografskih bilježaka o njem. Spominje ga samo povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević u nekoliko svojih radova o povijesti Virja. Ona piše da je...
Jedna od poznatijih đurđevečkih obitelji je i obitelj Kreszinger, koja je u Đurđevcu držala gostionicu. Ljudevit (Lujo) Kreszinger rođen je u Međimurju, 16. svibnja 1863. a 1890-ih godina doselio se prvo u susjedni Kloštar, gdje je otvorio gostionicu. Godine 1896....
Seljački pokret koji su predvodili braća Antun i Stjepan Radić imao je mnogo pristaša u Podravini gdje su početkom 1905. godine osnovane i prve lokalne organizacije Hrvatske pučke seljačke stranke. Prva takva organizacija osnovana je 29. siječnja 1905. godine na...
Danas su još uvijek živa sjećanja Novovirovaca na svoga pokojnog župnika Čadoića. Stjepan Čadoić rođen je 5. studenog 1938. godine kao prvo od šestero djece Pavla i Matilde rođ. Ranogajac u Kamenici. Godine 1965. završio je bogoslovlje i iste je...
Mušku učiteljsku školu započeo je u Zagrebu a završio 1922. godine u Čakovcu. Bio je učitelj u Klanjcu, Žepču (BiH), Virovskom Crncu i Čepelovcu, te nastavnik likovnog odgoja i matematike u sedmogodišnjoj školi u Đurđevcu. Zauzimao se za unapređenje školskoga...
Kudumija rođen je u Đurđevcu 16. rujna 1914. godine. Gimnaziju završio je u Koprivnici (1934.) a pravo studirao u Zagrebu (1934. – 1939.). Zbog komunističkog djelovanja zatvoren je u Jasenovcu i Staroj Gradiški od 1942. do 1943. godine, kada je...
