Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Vladimir Fučijaš rođen je u Ferdinandovcu 1. studenog 1935. godine. Nakon završene osnovne škole u rodnome mjestu polazi ekonomsku školu u Zagrebu, a 1954. godine studira pravo na Pravnom fakultetu. Isprva je radio kao spiker na Radio Sljemenu, a nakon...
Ravnajući učitelj i načelnik grada Karlovca Petar Đurišević rođen je u Đurđevcu 21. svibnja 1867. godine kao sin Đure Đuriševića i Ane Đurišević rođ. Erdelec. Imao je mlađeg brata Ivana (rođen 1870.) i sestru Ceciliju (rođena 1872.). Majka Ana umrla...
Među najstarije sakralne spomenike u Virju spada pil Presvetog Trojstva koji se nalazi u parku pokraj župne crkve svetog biskupa Martina. Sudeći prema podatku istaknutom na pilu podignut je 1760. godine. No, 1927. godine pil je obnovljen i tada je...
Aleksandar (Šandor) Hirschler rođen je u Đurđevcu 29. rujna 1856. godine. Otac Ignatz (rođ. u Mađarskoj 1824.) i majka Beth Hirschler rođena Pollak (rođ. 1828.), bili su jedni od prvih židovskih obitelji doseljenih u Đurđevec. Otac se kao i većina...
U Đurđevcu je 24. rujna 1928. godine rođen Mijo Vrbančić, prvi ravnatelj đurđevečke gimnazije. Roditelji su mu bili Antun (koji je umro već 1932. godine) i Klara rođ. Štefanec. Oženio se Terezijom Lovašen i bio je otac dvije kćerke. Mijo...
Hinko Gottlieb, pravnik, cionistički pjesnik, esejist i novinar, rodio se Đurđevcu 5. svibnja 1886. godine. Maturirao je na gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1904.), medicinu studirao u Beču, a pravo diplomirao u Zagrebu (1910.). Isprva je radio u bjelovarskom kotarskom...
