Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obitelj Nöthig je uz Braunovu bila najpoduzetnija i najimućnija u Đurđevcu. Eduard (1877. – 1930.) je kao ravnatelj paromlina „Podravina“ d.d. u Đurđevcu dobro vodio posao 1910-ih godina, međutim, kako su u Đurđevcu tada poslovala još dva paromlina, uvidio je...
Stanislav Marijanović, ugledni znanstvenik, sveučilišni profesor i književnik, rođen je 3. ožujka 1935. godine u Kloštru Podravskome. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu i Semeljcima / Đakovo a gimnaziju u Vukovaru i Osijeku. Studij kroatistike i rusistike i...
Zlatko Špoljar, učitelj, pedagog, glazbeni pedagog, skladatelj, melograf i književnik, rođen je 11. travnja 1892. godine u Miholcu / Križevci. Završio je Učiteljsku školu, Višu pedagošku školu te Muzičku akademiju u Zagrebu. Od kraja 1912. do 1914. godine radio je...
Veliki dio slobodnog vremena Kranjčev je posvetio proučavanju, prikupljanju i obradi etnografske Đurđevca i okolice, čime se intenzivno bavio dolaskom iz Bakra u Đurđevec 1925. godine. Na terenska istraživanja odlazio je pješice ili biciklom, opremljen fotoaparatom i priborom za pisanje....
Nositelji prezimena Trbuljak živjeli su u Đurđevcu već tijekom XVIII. stoljeća. Pošto obitelj nije bila brojna, čini se da je nekoliko puta doživjela uzadruživanje, odnosno da su zetovi preuzeli prezime djevojaka iz obitelji Trbuljak i tako spasili prezime od izumiranja....
Od uglednih seljake u Đurđevcu svakako treba spomenuti i Ignaca Tomicu. Osim što je bio napredni stočar, Tomica je obavljao i posao općinskog blagajnika (1899. – 1914.). Jedan je od najbližih suradnika seljačkog političara Tome Jalžabetića, s kojim je osnovao...
